



Nakon što su ovo ljeto publiku osvojili svojim ljetnim hitom u suradnji s Jelenom Rozgom, grupa Connect nedavno je iz svog studija izbacila i svoj novi hit, pjesmu "Jak kao Jakov" posvećenu upravo dječkau Jakovu Rubidu koji preminuo prošle godine. Jakov je prije nego što je otišao zadnji put u bolnicu snimio u kućnoj izradi svoju pjesmu koja je evo sada došla i do javnosti.
Jura Blažević, član Connecta popričao je s nama kako je uopće došlo do te pjesme odnosno što s tom pjesmom žele postići.
Kako je došlo do snimanja ove pjesme?
Došlo je na taj način da su nas kontaktirali ljudi s HRT-a, Robert Tomić Zuber i Sanja Mikleušević Pavić, a njih su kontaktirali roditelji od dječaka, radi se o tome da su imali video snimku, majka ga je snimila dok je bio živ kako repa neki tekst. Mi smo tada zamoljeni da napravimo nešto na tu pjesmu što se može napraviti. Mi smo izvukli audio zapis, malo ga aranžirali, napravili muziku i stavili taj vokal na muziku i još nasnimili svoj dio.
Dali je Jakov poznavao nekoga od Vas?
Ne nije, to je bio dečko iz Karlovca ali mislim da je nas slušao jer su vjerojatno roditelji htjeli nas, neznam iskreno.
Što se želi s ovom pjesmom postići, ima li kakav svoj cilj?
Ima čisto cilj upoznavanje javnosti s problematikom te bolesti jer dečko je imao leuokemiju, smrtni oblik te bolesti. Želi se baš to, da skrene pozornost na tu bolest i na njenu teškoću.
Snimanje spota, kako je bilo?
Snimali smo s ekipom Tipi tv-a, došli smo u Jakovljevu školu, došli smo u njegov razred gdje su bili njegovi prijatelji koji su s nama snimali, svi su oni odjenuli na sebe majice s natpisom "Jak kao Jakov" te na taj način pokazali sve. Emocije su bile jako jake jer se točno osjetio taj duh i osjećaj pjesme tokom snimanja.
Jednostavno, nema predaje u ničemu, treba se boriti. Naravno, Jakova više nema, Jakov je nažalost umro i njega nema fizički, ali kroz pjesmu on je još uvijek tu i s nama je. To je pouka tog motiva.
S ovim riječima, "nema predaje, treba se boriti uvijek" Jura je završio razgovor o projektu "Jak kao Jakov" te nam kazao kako su upravo završili snimanje spota s Rozgom za pjesmu "Dalmatinka" i da se spremaju za srijedu kada imaju promociju svog novog albuma "3jumf". Jura nam je također otkrio na pitanje dali je "Dalmatinka" nastala kao posljedica osobnog doživljaja to da su sve pjesme bazirane na stvarnom događaju Connectovaca ili njihovih prijatelja.
Vjerujemo da će ova pjesma čuvati uspomenu na Jakova Rubida i da će javnost znati cijeniti sve i kako je rekao Jura: "Nema predaje, treba se boriti".
Srce dalmacije, ljetne sparine, recept za stati doma ili na plaži, ali ne, ekipa portala otišla je na party u jedan od najelitnijih kluba Dalmacije. Tamo smo sreli dobro nam poznatu ekipu grupe uniQues koji su bili na "putovanju" Dalmacijom kako bi snimili spot prvjenac. Predstavljamo Vam novu hrvatsku grupu na svjetskoj razini House/Pop sound-a i njihov spot prvijenac. Provjerite što dečki imaju za reći, da ih upoznamo i počnemo pratiti. Uz intervju donosimo Vam eskluzivno i spot na čijem smo snimanju bili prisutni. Pureee Funnnn!!!!
uniQues, tko zapravo stoji iza ovog imena?
uniQues - Chriss Green (Kristian H.), OhZee (Ozren Buvač), M-Nine (Matej Mamić). Tročlana zagrebačka grupa kojaa je nastala na RnB, HipHop zvuku na hrvatskom jeziku. Album prvijenac, kao neafirmirano izdanje, zvao se "Nema Povratka" s gostovanjima Bojana Jambrošića, Maria Ponjavića, Jelene Majić i dr. Album se mogao nabaviti kao FREE DOWNLOAD, a download albuma je presao preko 35,000 diljem Balkana. Nakon toga izdanja "uniQues" su odlučili proširiti svoj zvuk i van granica Balkana. House/Pop sound na engleskom jeziku je novi pravac. Grupa je u funkciji dvije godine, tri best friend-a smo i odlučili smo radit muziku u kojoj uživamo, nije bitno je li to RnB, Rock, HipHop, House. Bitno je da uhvatimo feeling i uživamo u pjesmi, da je pjesma sama po sebi dobra, ne ograničavamo svoju muziku striktno na pravce.
Zašto baš UniQues?
Zato mislimo da je to unikatno, eto... uniQues.
Mlada ste grupa a već imate svoj album, o čemu se zapravo radi?
Album je nastao u kratkom vremenskom roku, "Nema Povratka", iznenadili smo se reakcijom publike. Na albumu ima od Hip-Hopa do rock semplova i zborskih refrena, RnB ritmike s pop i dance prizvukom. Zato mislimo da se polako, ali sigurno širimo među ljudima. Kad uđemo u uho, pokušavamo tamo i ostatI.
S kim ste do sada surađivali?
Imamo svakakve suradnje, nije fer izdvojiti nekoga zbog zvučnog imena pa da ljudi misle da smo netko i nešto jer smo iskoristili neki feat. Najdraži su nam featovi s neafirmiranim izvođačima jer svi imamo onaj žar u sebi, neki iskonski pa je to i dalje ljubav i zezanje.
Vidimo imate singl s Bojanom Jambrošićem, kako ste tu suradnju započeli?
Bojan je dugogodišnji prijatelj Ozrenove obitelji, bio je na showu, pa smo rekli da bi glas pasao, pasao je, napravili smo stvarno hit pjesmu i eto, the end.
Ljeto je bilo radno zar ne?
Zadnja i predzadnja pjesma koje smo snimili na hrv. su RnB pravac, jedna solo mi, druga s Mariom Ponjavićem ponovna suradnja. Obje su osvanule na domaćim glazbenim ljestvicama na radijskim postajama. Odlučili smo na house preć jer smo sve više počeli se kačit na house. Ljeto smo proveli smišljajući planove, ideje, itd, sproveli u djelo, snimili smo prvu pjesmu i spot na engleskom i sad idemo dalje, druga pjesma, spot, gaže itd.
Kakvi su Vam planovi?
Sad idemo u daljnju promociju, proširit svoj zvuk i napraviti ga dostupnim svima, a svima kojima se sviđa pjesma i video, slobodno neka šalju dalje (:
Uskoro snimamo novu pjesmu i tražimo tko će nam odradit spot, pa druga pjesma, photoshooting i tak, radno uglavnom.
"uniQues šalje veliki pozdrav fanovima Cro-sound portala koj obavlja super posao u vezi glazbe u Hrvatskoj. Keep up the good work... Širite našu mjuzu, fala Vam svima. One luv."
Što reći na kraju, momcima držimo fige da uspiju u svom naumu a Vama preporučamo da uživate u odličnoj pjesmi i spotu...Live it Up!!!!!!!!
Već je sa 5 godina počeo pokazivati zanimanje za harmoniku, a s 12 godina (1980.) osniva svoj prvi glazbeni sastav. Kasnije postaje članom najboljih sastava istarske regije s kojima svira većinom po turističkim mjestima. U svim sastavima bio je glavni, vokalni solist, klavijaturista i saksofonista. Osvojio je mnoge nagrade, dobio prizanje od predsjednika Tuđmana. Pogađate, riječ je o Alenu Vitasoviću. Nakon nekog perioda Alen se vratio na velika vrata, a što je radio dosada i što planira otkriva Vam u sljedećim rečenicama.
Skoro 20 godina na hrvatskoj sceni, jeli to vama brzo prošlo ili je bilo naporno?
Je, skoro dvadeset godina, a prije toga petnaest godina gažiranja, tako da sam pomalo umoran. Volim glazbu, ona je moj život ali istina je da se ponekad osjećam umorno na pozornici.
Kako je u biti počela Vaša ljubav za glazbom?
Ljubav za glazbom je počela spontano uz oca koji je isto glazbenik. Prvo na harmonici, kasnije uz klavir i saksofon i ostale instrumente, osnovnu i srednju muzičku školu.
Ne moren bez nje, kako je i zašto nastala?
"Ne moren bez nje" nastala je slučajno u vrijeme dok sam radio na Hrvatskom radio Puli kao glazbeni urednik. Tamo sam upoznao tekstopisca i kompozitora Livia Morosina na koji je par godina već imao tu pjesmu. Snimili smo je jednu večer iz čiste dosade...
Ovih je dana Uredu Porina stigao kratak i direktan mail: "Čestitam na zbilja dobrom Porinu!" Potpisao ga je Goran Lisica Fox, vlasnik diskografske kuće Dallas Records, koja je ove godine osvojila najviše Porina – čak 14. Dallas Records djeluje u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni. Dakle, Fox je sigurno jedan od ključnih igrača glazbene industrije u regiji. On bira i odlučuje o karijerama mnogo poznatijih imena od kandidata u TV emisiji "Hrvatska traži zvijezdu", koji su mu također "na tapetu" svakog tjedna. Nema dlake na jeziku, ni utješnih kolačića za gubitnike koji se guraju gdje im nije mjesto. Hej, čovjek zna što je showbusiness. Zato smo odlučili provjeriti što i kako on zbilja misli o 18. Porinu iza nas – i Porinima ispred nas.
www.porin.info: Čestitka je bila kurtoazna ili je Porin stvarno bio dobar ?
Mislim da je bio objektivno dobar Porin. Doduše, ja stalno imam ideju i da bi Porin trebao prerasti u nešto drugo. Osnovna forma „domaćeg Grammya“ koju imamo je tu - došlo se do dosta definirane i čiste forme. Zato sam to pohvalio, ne zbog kurtoazije. Doduše, to nije nikada posve završen posao, uvijek je potrebno putem mijenjati, dorađivati ali već sada imamo destilat koji je u osnovi kvalitetan, plod je proteklih 18 godina promišljanja. Ima dosta stvari izvan same forme događaja na kojima treba poraditi. Manje me smeta mjesec u kom se Porin održava, može to biti i svibanj, i travanj ili ožujak, ali mislim da Porin mora biti emitiran u subotu u 20 ili 20,30 a ne u nedjelju u 21,20. To naravno nema veze s ljudima koji rade Porin nego s odlukama HRT-a ali s televizijom treba postići konsenzus oko toga. Isto tako, može se još dosta napraviti u smislu kvalitete općega vizualnoga dojma, tehničke kvalitete slike, rasvjete itd.
Recept uspjeha za čak 14 Porina koji idu na police "Dallasovih ljudi" ove godine?
I prije smo znali biti vrlo uspješni s Porinima a ovo sada prije svega pokazuje da ni u krizi nismo posustali s brojem kvalitetnih izdanja. Doduše, imali smo i album Gibonnija, a svaka godina u kojoj se natječe Gibonnijev album za izdavača je berićetna. Zatim su tu i Jinx - uvijek su dosad bili obilato nominirani, ali imali i nesreću da se "pogađaju" u godini s Gibonnijem… Od naših izvođača uspješni su bili i TBF, naravno.
I što sad kažu Jinxi, nakon osvojena 2 Porina (pop album i izvedba grupe s vokalom)?
Vidjeli smo se jučer, zadovoljni su. Nisu oni ni ranijih godina pomišljali da se radi o bilo čemu drugom osim što nisu mirisali glasačkom tijelu Porina....ili je u pitanju kakva magija… Nakon toliko slabe sreće pomišljaš i na uroke. Ovogodišnji Porini pokazuju možda i da je glasačko tijelo s vremenom sazrijelo za Jinxe, a vjerujem da je pomoglo i pročišćavanje liste glasača.
Jeste li u Dallasu dobili sve što ste očekivali, ili osvojili nešto što niste očekivali?
Malo smo iznenađeni što i pjesma godine nije bila jedna od „naših“. Posredno možda malo i jest, pobjedničku Aquariusovu pjesmu „Dogodila se ljubav…“ izvode uz Leu Deklevu i „naši“ TBF-ovci Mladen & Saša, pa je smatramo malo i našom. No, kako su u konkurenciji bili Jinx s „Da smo se voljeli manje“ i Gibonni sa „Žeđam“, tu smo očekivali Porin. Kad Gibonni ima jaku pjesmu, često je to gotovo sigurna stvar. S druge strane, mogli su ga i Jinxi dobiti jer imaju pjesmu koja sigurno spada u njihov karijerni top 3, izvrsna je. Meni se obje te pjesme čine markantnije pa i značajnije premda je, definitivno, i skladba Lee Dekleve kvalitetna. Očito je bolje sjela glasačkom tijelu Porina.
A sad, bez ustručavanja, Porin 2011. – što je bilo dobro, što je bilo loše?
Osnovna forma lokalne verzije „Grammyja“ mi se činila kvalitetno oblikovana i tekuća. Samo događanje: obožavam što se to zbiva na moru, odlično je da se ljudi tamo „muvaju“ i druže. To da može uvijek biti nešto više – naravno da može. Rekao bih da imamo vrlo dobre temelje za daljnji razvoj i najvažnije je pitanje kako dalje razvijati Porin.
Ja sam često znao reći da je hrvatska popularna glazba daleko bolja od hrvatske ekonomije i od ukupnosti cijeloga društva. Isto bi se moglo kazati i za Porin.
Opći je dojam i glazbenika i medija i javnosti zadovoljstvo "raspodjelom" nagrada ove godine?
Nagrade možda izgledaju "raspoređenije". Ali mi znamo da je to stvar odabira glasača Porina. Čak i da je taj raspored drugačiji, i to bi bio odraz njihova raspoloženja. Ako se pak smatra potrebnim imati generalno drugačije stilsko usmjerenje glasača onda se jedino može pokušati restrukturirati sastav toga glasačkoga tijela. A to je pak stvar utemeljitelja Porina, tri glazbene udruge i HRT-a. Oni mogu reći, primjerice: „Želimo da se Porin potpuno komercijalizira, da se nagrade dodijeljuju primarno najlakšem tipu glazbe, ili etno glazbe ili pak primarno urbanoj rock glazbi, pa da npr. stalno Porine odnose tamburaši i klape ili pak Urban i Let 3 .... I onda ćemo takve glasače i potražiti.“ Dosad takvih jakih devijacija nije bilo i meni se ovaj dosadašnji smjer, koji vodi računa o svima, čini u redu. Nisam za prevelike pomake ni „ulijevo“ ni „udesno“ u tom smislu. Mala podešavanja su, rekoh, uvijek moguća, s protokom vremena i potrebna.
Čini li se i tebi da se u medijima neki sjajni trenutci same dodjele nagrade, nezasluženo, gotovo niti ne spominju?
Slažem se da se ističe premalo dobrih stvari. Ali dodajem: prijašnjih godina su i ljudi iz glazbene industrije imali dosta nedefiniranih primjedbi. Sad se to promijenilo. Ljudi koji su bliski Porinu, koji ga razumiju, većina angažiranih autora, izvođača, diskografa - više nemaju neke iluzorne, blesave komentare. Imaju uglavnom konstruktivne primjedbe. Gledaju što se može popraviti i to rade. S druge strane, treba biti svjestan da dio glazbene scene, nazovimo ga "zabavnjačkiji" Porin oduvijek vidi kao "Crni mačak". Možda im je previše "urban", previše "umjetnički"… Iako se ne bih složio s takvim radikalnim ocjenama, treba ozbiljno uzeti i takva razmišljanja jer odražavaju stav dijela glazbene scene. Dio medija očeše se o Porin možda i zato jer se im on u vrijeme spektakla čini premalo spektakularan pa i zato "konzervativan". Treba znati da su po svojoj formi konzervativne, s navodnicima i bez njih, sve slične prirebe – i Oskari ili Grammyji primjerice. Mislim da postoji način kako ugoditi mnogim vrstama primjedbi – to je jaki razvojni zamah Porina u nešto više i šire od same nagrade glazbene struke.
Dakle, mijenjati stvari u budućnosti?
Slažem se. Porin je po meni zreo da preraste granice Hrvatske, da postane najznačajnija ali i najspektakularnija, vrlo televizična glazbeno zabavna priredba na cijelom teritoriju ex Yu.
Mislim da bi k tome cilju trebalo težiti najprije zato što bi upravo takav Porin dao najveći zamah razvoju popularne glazbe u Hrvatskoj, a i zato što hrvatska glazba svojom kvalitetom može tako daleko „dobaciti“. Dakle, polazim od pretpostavke da se jedino u Hrvatskoj ili iz Hrvatske može i razviti jedna tako jaka ex Yu manifestacija prije svega zato što je
Hrvatska glazba i dalje dominantna u regiji – dakle u bivšoj Jugoslaviji. Dalmatinski melos i dalje je najpopularniji svugdje oko nas. Također urbana zabavna glazba, hrvatski pop i rock. Porin je najjače pojedinačno vozilo koje može odvesti hrvatsku popularnu glazbu tamo gdje ona ima potencijal doći. Zbog toga ja budućnost Porina vidim u nekoliko bitnih promjena. S jedne strane ostaje hrvatska verzija Grammyja, no, postaje ujedno djelomice i regionalni Grammy. Istovremeno se oko te osnovne forme koncipiraju i dodatni događaji, dodatne večeri, možda „revijalnijega“ tipa ali svakako večeri s najjačim imenima u regiji.
Za to bi trebalo dodavati i nove kategorije?
Zašto ne? Zalažem se za nekoliko regionalnih kategorija jer mislim da bi se tako moglo napraviti više televizijski i uopće medijski zanimljivih dana. Da li bi ikome bilo slabije ukoliko bismo ovdje u Hrvatskoj bili informiraniji o zbivanjima u regiji, pa i kroz nekoliko regionalnih kategorija, a zato bi cijela regija gledala većinu kategorija, dakle, konzumirala hrvatske glazbene proizvode ? Da se izrazim metaforički, vrijedi li "uvesti" 10% da bi se onda lakše "izvezlo" 90% ?
Po meni i te kako vrijedi. Na taj način bi se i oko osnovne manifestacije lakše moglo razviti spomenute dodatne sadržaje. Porin bi u svojoj ukupnosti, osim lokalnoga Grammyja, mogao dodati spektakularan revijalni dio kakvoga ima npr. festival u Cannesu ili San Remo. San Remo je poučan primjer – oni su u šezdesetima postali najznačajniji festival popularne glazbe u svijetu, no nisu se razvijali, postali su s desetljećima monotoni i statusno jako pali. Tada su "dozidali" festival, izvan takmičarskoga dijela gostovali su im svjetski superstarovi poput U2 ili Madonne. I San Remo se vratio. Čak je nadrastao prvotne pozicije, u mnogočemu je jači od npr. Eurosonga.
Na ovoj strani Jadrana, manifestacija slične veličine, ugleda i jačine, uostalom i postoji samo u Hrvatskoj?
Bosna ima nešto slično Porinu, ali puno slabije. Srbija nema ništa takvo, Slovenija nema, Makedonija nema, Crna Gora je premala… Prostor postoji, posebno kad se vratimo na tezu da je Hrvatska ujedno i najjača u proizvodnji popularne glazbe. Ona se treba najviše i potruditi da od toga ima još više koristi.
Što u tom pravcu najprije mijenjati?
Postavio bih plan srednjeročnoga i dugoročnoga razvoja. Na kraju petogodišnjeg ili sedmogodišnjeg razvoja Porin bi trebao biti manifestacija koju gleda i na sve druge načine prati cijela nekadašnja Jugoslavija. Projekt koji je komercijalno samo-isplativ, možda i prihoduje, a sigurno bitno doprinosi etabliranju hrvatske popularne glazbe izvan njenih granica.
Nemojmo zaboraviti antropologiju, nauku o čovjekovom ponašanju – status pojedinca jest samo još jedno sredstvo za preživljavanje. Prevedemo li to u jezik kulturne ekonomije i ekonomske kulture, Porin mora jačati i teritorijalno širiti svoj status.
Ne zbog samog statusa nego zato da od toga svi zainteresirani u konačnici imaju više koristi.
I da se vratim na dugoročni plan razvoja – u tom pravcu nam ne trebaju mali, simbolični koraci. To nije dovoljno. Govorim o velikim koracima – jer će samo takvi biti značajni.
21. 03. 2012.
"Što se dobro mala ljubila, usnama ko ranim trešnj...
30. 01. 2012.
Prije nekoliko dana, ekipa diskografske kuće Hit...
30. 01. 2012.
U posljednjih desetak godina, koliko je Saša prisu...
01. 12. 2011.
Poznati je pop-rock bend čije su pjesme poput "Kak...
15. 10. 2011.
Svoje početke vuku još i 2000. godine kada su prvi...
26. 09. 2011.
Nakon što su ovo ljeto publiku osvojili svojim lje...
15. 10. 2011.
Svoje početke vuku još i 2000. godine kada su prvi...
30. 01. 2012.
U posljednjih desetak godina, koliko je Saša prisu...
30. 01. 2012.
Prije nekoliko dana, ekipa diskografske kuće Hit...
01. 12. 2011.
Poznati je pop-rock bend čije su pjesme poput "Kak...